84% developera koristi AI alate. Zašto onda kod nije bolji?

Prije par mjeseci naletjeli smo na pull request od 900 linija koji je "napisan za popodne". Testovi zeleni, CI prolazi, autor zadovoljan. Trebalo nam je tri dana da shvatimo da je ista logika za validaciju kopirana na četiri mjesta, svaka verzija malčice drukčija, i da nijedna zapravo ne pokriva rubni slučaj zbog kojeg je ticket i otvoren. To nije bio loš developer. To je bio dobar developer s Copilotom koji je jako, jako brzo generirao osrednji kod.

Prema anketama iz 2025. i 2026. (Stack Overflow, JetBrains, i drugi), oko 84% developera danas koristi AI alate u nekom obliku. Fantastičan broj. Sad onaj neugodni dio: u istim tim anketama samo oko 29% developera vjeruje outputu tih alata. Prevedeno: većina nas koristi nešto čemu ne vjeruje. To nije usvajanje tehnologije, to je navika koju racionaliziramo naknadno.

Osjećaj brzine ≠ brzina

Najpoznatiji nalaz o ovoj temi je METR-ova studija. Verzija iz ranog 2026. procjenjuje da iskusni developeri s AI alatima rade oko 18% brže, ali ista metodologija godinu ranije pronašla je 19% sporije rad, iako su ti isti developeri subjektivno bili uvjereni da su brži. Pusti na trenutak koji je broj točan. Poanta je razlika između percepcije i mjerenja. AI je nevjerojatno dobar u tome da ti dade osjećaj da napreduješ. Kod curi na ekran, autocomplete pogađa, dopamin radi. Je li problem riješen? To je zasebno pitanje.

McKinseyeva studija na tisućama developera daje zdraviju sliku: oko 46% uštede vremena na rutinskim zadacima, ali ispod 10% na kompleksnom radu. To je zapravo intuitivno. AI briljira na boilerplateu, CRUD-u, test skeletonima, regexu koji nikad ne pamtiš. Na stvarima gdje ionako nisi trošio mozak. Tamo gdje trošiš, na arhitekturi, rubnim slučajevima, na pitanju "zašto ovaj servis uopće postoji", pomaže znatno manje, a ponekad aktivno odmaže jer proizvodi samouvjeren, sintaktički savršen, koncepcijski pogrešan prijedlog.

Račun koji nitko ne prati

Evo gdje "productivity theater" postaje skup. GitClear-ovi podaci pokazuju da se code churn udvostručio, s oko 3,3% na 7,1%, što znači da sve više koda pišemo pa ga ubrzo brišemo ili prepravljamo. Uz to bilježe i skok u kopiranom kodu (copy-paste umjesto refaktoriranja u zajedničku apstrakciju). Sonarova anketa je još izravnija: 88% developera prijavljuje negativan utjecaj AI-ja na tehnički dug.

Zbroji to. Pišeš više koda, brže, koji brže mijenjaš, s više duplikata, i time gomilaš dug. Metrika outputa (PR-ovi, linije, riješeni ticketi) izgleda sjajno na dashboardu. Metrika ishoda (održivost, broj incidenata, vrijeme do sljedeće promjene) tiho ide u krivom smjeru. Sigurnost je posebno poglavlje: neka mjerenja pokazuju da AI-generiran kod nosi i do ~2,7x više ranjivosti nego što bi tim inače propustio. Nitko od toga ne dolazi na retrospektivu jer se ne vidi u istom tjednu.

Dakle, AI je prevara? Ne.

Nije, i tu bismo bili nepošteni. Dobitak je stvaran, samo je uži i specifičniji nego što marketing tvrdi. AI je izvrstan multiplikator za:

• Boilerplate i scaffolding, brže dođeš do prvog radnog stanja.
• Istraživanje nepoznatog, objasni tuđi kod, biblioteku, stack trace.
• Male, dobro ograđene promjene gdje je kontekst mali i verifikacija jeftina.
• Ubijanje "prazne stranice", lakše je editirati loš prijedlog nego početi ni iz čega.

Ono što AI ne radi je razmišljanje umjesto tebe. Ne definira problem, ne bira gdje ide granica apstrakcije, ne odlučuje koji rubni slučaj smije pasti. To je i dalje senior posao, a AI ga čini lakšim za preskočiti, jer sada osrednja odluka izgleda kao gotov, uredan kod.

Što zapravo radi razliku?

Timovi kod kojih AI daje realan dobitak ne rade ništa egzotično. Rade sljedeće: tretiraju AI output kao PR od juniora: ide na review, ne u main. Mjere ishode, ne linije. Drže testove i tipove strogima jer je to jedina obrana koja skalira brzinom generiranja. I imaju nekoga tko smije reći "ovo je previše koda za problem ove veličine" prije mergea, a ne tri sprinta poslije.

AI nije zamjena za inženjerski sud. On je pojačalo. Pojača dobar proces i pojača loš. Ako je output vaše ekipe skočio, a kvaliteta nije, problem gotovo nikad nije u alatu, nego u tome što se osjećaj produktivnosti počeo mjeriti umjesto same produktivnosti.

---

Povezano:

• Vibe coding je super, dok ne dođe u produkciju
• AI u web developmentu 2025: gdje stvarno pomaže, a gdje je samo hype

U Tempus Media gradimo softver s AI-jem gdje ima smisla, i bez njega gdje košta više nego što donosi. Ako niste sigurni koristi li vaš tim AI kao alat ili kao izgovor, javite nam se. Rado pogledamo vašu kodnu bazu prije nego što je pogleda sljedeći incident.